|
Naslovna strana
O nama
IZBORI
Povratak/obnova
Aktualno
Projekti
Publikacije
Pregled tiska
Linkovi
Kontakt
Donacije
Zabava
Hrvatski
Engleski
|
|
Da
navedemo i rezultate nekih novijih genetskih istraživanja na prostoru današnje
Bosne, koji potvrđuju da je narod na prostoru Bosne genetski najstariji u
Europi, a stanovnici BiH su po tom istraživanju najstariji Europljani:
ISTRAŽIVANJE DNA MOLEKULE - Dr. sc.
DAMIR MARJANOVIĆ
O ZNAČAJNOM OTKRIĆU MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG TIMA
GENI LEDENI: Današnji Bošnjaci,
Hrvati i Srbi u BiH su potomci čovjeka iz ledenog doba
KORIJENI: Više od 50 % muške
populacije BiH i više od 40 posto Hrvata u Hrvatskoj nosi genetički biljeg star
22 tisuće godina, što je najveći postotak tog biljega u Europi. To otkriće ide
u prilog hipotezi da je na području zapadnog Balkana homo sapiens preživio
ledeno doba.
RASPROSTRANJENOST MARKERA:
Istraživanje je obuhvatilo 256 muškaraca koji vuku podrijetlo iz više od 50
mjesta u Bosni i Hercegovini. Biljeg HgI detektiran je kod 73 % ispitanih tzv. Hrvata,
48 % Bošnjaka i 36 % tzv. Srba.
piše Marijana CVRTILA
Više od 50 % muške populacije Bosne i Hercegovine i više od 40 posto Hrvata u
Hrvatskoj nosi takozvani genetički biljeg haplogrupa I (HgI), star oko 22
tisuće godina, što je najveći postotak tog biljega u cijeloj Europi. Ta
činjenica ide u prilog hipotezi da je područje zapadnog Balkana bilo dijelom velikoga
balkanskog demografskog bazena, u kojemu je homo sapiens živio i preživio
ledeno doba. Drugim riječima, velik postotak današnjih muškaraca u Hrvatskoj i
BiH potomci su tog homo sapiensa iz ledenog doba, a spomenuti biljeg detektiran
je kod 73 % ispitanih Hrvata, 48 % Bošnjaka i 36 % Srba.
O tome značajnom istraživanju pod "teškim" nazivom "Polimorfizam kompletno Y-vezanih
molekularnih markera u referentnom uzorku bosanskohercegovačke humane
populacije", koje je nakon Hrvatske provedeno i na području Bosne i
Hercegovine, a koje će uskoro publicirati ugledni znanstveni časopis Annals of Human Genetics, razgovaramo s voditeljem
istraživanja u BiH dr. sc. Damirom Marjanovićem, koordinatorom Laboratorija za
forenzičku genetiku Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju iz
Sarajeva:
Tragom dr. Dragana Primorca
„Istraživanje je obuhvatilo 256 muškaraca koji vuku podrijetlo iz više od 50
bosanskohercegovačkih mjesta, odnosno rođeni su u različitim dijelovima BiH.
Ideja je nastala sredinom 2003. godine, kada je sadašnji ministar znanosti,
obrazovanja i športa RH dr. Dragan Primorac na naš poziv sudjelovao na jednom
workshopu u Sarajevu. U prvoj fazi 2003. godine prikupljali smo uzorke širom
BiH, a u poslednjoj fazi analizirali rezultate u Paviji kraj Milana, u
laboratoriju dr. Ornelle Semino“ - objašnjava tijek istraživanja dr.
Marjanović.
U najprestižnijem znanstvenom časopisu Science 2000. godine objavljen je rad
dr. Primorca koji donosi važna genetska otkrića o Europljanima.
Koliko se Vaše istraživanje oslanja na taj
rad?
„Taj je rad izazvao pravu znanstvenu revoluciju i pokrenuo je niz diskusija,
ali i novih znanstvenih studija. Naša se studija u biti oslanja na rezultate
tog rada, a moje je veliko zadovoljstvo i čast da sam u ovoj
bosanskohercegovačkoj studiji imao priliku surađivati sa znanstvenicima koji su
upravo objavili taj rad. Uz dr. Primorca, koji je bio inicijator ovog projekta
i naše institucijske suradnje, te mentor moje doktorske disertacije, u studiju
je uključen i prvi autor tog rada dr. Ornella Semino te prof. dr.
Santachiara-Benerecetti iz Italije, zajedno sa svojom ekipom. Iz Slovenije je
sudjelovala doc. dr. Katja Drobnič. Uz mene, iz BiH su u ovom projektu aktivno
sudjelovali još doc. dr. Stojko Vidović i prof. dr. Rifat Hadžiselimović. Bitno
je spomenuti da je ekipa cijenjenog profesora Pavla Rudana 2003. godine
objavila izuzetan rad u prestižnom znanstvenom časopisu European Journal of Human Genetics koji nam je umnogome pomogao u
oblikovanju krajnjih zaključaka studije. Dakle, Hrvatska se doista može
pohvaliti dostignućima iz ovoga značajnog područja“.
Možete li ukratko reći što je bio
osnovni cilj istraživanja?
„Osnova je bila pokušati determinirati osnovne povijesne trenutke koji su imali
presudan utjecaj na formiranje današnje BiH populacije. Važno je istaknuti da
nismo kontrolirali gene, nego biljege, markere, koji spadaju u onaj dio DNA
molekule koji ne određuje čovjekove osobine poput boje kose, očiju i slično.
Biljezi pokazuju raznolikost ljudske populacije. Ovi koje smo mi promatrali,
nalaze se na Y-kromosomu i prenose se samo kroz mušku liniju, s oca na sina, i
zato su izuzetno zanimljivi za populacijska istraživanja“.
Što su konkretno pokazali rezultati?
„Treba napomenuti da je biljeg HgI otkriven ranije, a riječ je o jednom od
najstarijih biljega, starog 22 tisuće godine. Važno je reći da taj biljeg imaju
i ostali europski narodi, poput Nijemaca, Litvanaca i ostalih, ali u manjim
frekvencijama nego što je to u BiH, osobito u Hercegovini. Naše je istraživanje
pokazalo da je najviše utjecaja na sadašnju BiH populaciju imalo ledeno doba.
Homo sapiens je na ovom području ne samo živio i preživio, nego se danas više
od 50 posto humane populacije u BiH može na neki način smatrati njegovim
potomcima. Budući da je HgI najfrekventniji kako u ukupnom
bosanskohercegovačkom uzorku, tako i u svakoj od tri ispitivane populacije, to
ledeno doba promovira u mogući prvi determinirajući faktor koji je oblikovao
genetičku strukturu BiH populacije“.
Može li se na osnovi rezultata tvrditi
da na našem području žive najstariji narodi Europe?
„To je prerano govoriti i ne možemo samo na osnovi jednog istraživanja i
jednog biljega tvrditi takvo nešto. Bilo bi to jako neozbiljno i neznanstveno.
Istraživanje svojim rezultatima ide u prilog ranijim pretpostavkama o ovom
području Europe kao potencijalnom bazenu u kojemu je homo sapiens preživio
ledeno doba i iz kojeg je započet proces kasnije europske rekolonizacije.
Znanstvena literatura ukazuje da ovo nije bio jedini takav bazen, već se
opisuju i Ukrajinski te Franko-Kalabrijski bazen, koji zauzimaju Baski“.
Temelj za rekonstrukciju naseljavanja
BiH
Je li Vaše istraživanje odgovorilo na neki način odakle potječe stanovništvo s
ovih prostora?
„Ako mislite o preciziranju točne lokacije, svakako ne. Znamo da je homo
sapiens u Europu stigao davno prije ledenog doba iz pravca Euroazije. Biljeg
HgI star je 22 tisuće godina, a zadnje ledeno doba je bilo prije oko 17 tisuća
godina. U vrijeme ledenog doba homo sapiensi u nekim dijelovima Europe nisu
mogli preživjeti, ali na ovom prostoru, kao što vidimo, vrlo vjerojatno jesu.
Odnosno, kao što spominje literatura, u ova tri bazena. Ovo istraživanje, kao i
prethodne studije koje su u različitom opsegu i predmetu istraživanja
obuhvatile balkansku regiju, predstavljaju temelje za rekonstrukciju
potencijalnog scenarija naseljavanja prostora recentne Bosne i Hercegovine.
Na formiranje BiH populacije utjecali su migracijski procesi tijekom
posljednjega ledenog doba, potom višestruki migracijski valovi iz pravca
Srednjeg istoka, započeti još u neolitu te migratorni procesi, prvenstveno
indoeuropskih govornih populacija, iz pravca Euroazije, čiji počeci datiraju
dvije tisuće godina unatrag. Ta dva posljednja faktora moramo promatrati kao
kompleksne procese koji su se provodili u različitim vremenskim intervalima, i
u koje treba vjerojatno uključiti i recentnije događaje kao što su velika seoba
naroda iz 6. i 7. stoljeća, ekspanzija Otomanskog Carstva i ostalo“.
Govore li ovi podaci da su, prema tom
biljegu, Hrvati i Srbi genetički najudaljeniji, a da su Bošnjaci negdje između?
„Korišteni genetički markeri, cilj samog istraživanja, kompleksna povijest
ovih prostora i zdrav razum takav oblik konstatacija promoviraju u neznanstvene
špekulacije, koje u pogrešnoj interpretaciji mogu imati nesagledive posljedice.
Neozbiljno je na osnovi samo jednog parametra pokušavati odgovoriti na to
pitanje. Točno je da, kada govorimo zdravo za gotovo, možemo reći: da, postoje razlike,
ali ne možete to ozbiljno tvrditi na osnovi jedne haplogrupe. Populacija u BiH
ima i drugih haplogrupa, no kada govorimo o HgI, kažemo da je ona
najfrekventnija u bosanskohercegovačke populacije“.
Postoje li pretpostavke na osnovi kojih
se može zaključiti da su te tri nacije u povijesnom smislu srodne?
„Svako preciznije determiniranje razlika, to jest bliskosti pojedinih
populacija i naroda, posebno na područjima s osebujnom poviješću kao što su
Hrvatska i Bosna i Hercegovina, zahtijeva sveobuhvatne multidisciplinarne
studije. Konkretno, rezultati ovih istraživanja u Bosni i Hercegovini su
ukazali na određene različitosti među ispitanim skupinama, koje moraju biti
podvrgnute daljnjoj detaljnoj provjeri prije bilo kakvog donošenja ozbiljnih
znanstvenih zaključaka. Vrlo lako se može dogoditi da dodatne studije ukažu da
preliminarno utvrđene razlike nemaju nacionalni, nego regionalni ili neki drugi
background“.
Dakle, treba dublje i dalje provjeriti
recimo Hrvate u srednjoj Bosni, Posavini, ili pak Bošnjake istočne Bosne,
Krajine i Hercegovine, ili Srbe istočne Hercegovine, Krajine i ostalih
područja, te vidjeti je li postotak nekog biljega specifikum neke etničke grupe
u BiH, ili samo određene regije, primjerice Hercegovine, pa ga u visokom postotku
imaju i Hrvati, i Srbi, i Bošnjaci u Hercegovini?
Najveća frekvencija starih biljega u Europi.
Ipak, imamo li se čime hvaliti? Zasad
nedvojbeno znamo da ljudi s ovih prostora jesu barem među najstarijima u
Europi.
„Naprotiv, ljudi
s ovih prostora imaju najveći postotak toga najstarijeg biljega, iako ne znači
da svi vučemo podrijetlo iz ledenog doba. Homo sapiens je na ovim prostorima ne
samo živio, nego i preživio ledeno doba i danas njegov biljeg nosi više od 50
posto muške populacije u BiH. Ako ništa, onda se bar možemo pohvaliti klimom
koja je ovdje omogućila čovjeku da preživi, vodom koju je pio. U svakom
slučaju, imamo najveću frekvenciju tih starih paleolitskih biljega u Europi“.
|
|
Registracija za
glasovanje poštom.
Prijava za glasovanje poštom izvan BiH - Obrazac PRP-1.pdf
| |
